Zdravlje sa trpeze

Zašto je vampirski džem važan za budućnost Srbije?

Vampir je jedina reč koja je iz srpskog ušla u sve druge jezike. Samim tim, mi Srbi smo najveći svetski eksperti za ove krvopije. Nije ni malo čudno što se baš u našoj zemlji, u okolini Svrljiga proizvodi džem od plodova gloga, a i deca znaju da je glogov kolac najbolje oružje u borbi protiv vampira (pored belog luka, naravno). Čak i ako ne verujete u vampire, trebalo bi da probate fantastični džem od gloginja koji proizvode Nebojša i Suzana Milojić, jer veoma blagotvorno deluje na srce, čitav kardiovaskularni i nervni sistem.

Jednog divnog junskog dana zaputio sam se u Svrljig, u društvu Sabine i Volfganga, blogera koji su u Srbiju stigli u okviru GIZ-ovog projekta (GIZ je nemačka organizacija za međunarodnu saradnju) koji je spojio srpske i nemačke blogere. Krenuli smo na jug Srbije da beremo lekovite biljke i pečurke, probamo lokalne specijalitete belmuž i svrljiško jagnje, pravimo travaricu i, naravno, uživamo u netaknutoj prirodi.

Naši domaćini žive u selu Vlahovo, do kog nema asfaltiranog puta, pa smo gostima iz Nemačke objasnili da idemo na safari terenskim vozilima. Kad smo posle mnogo truckanja stigli, upoznali smo se sa porodicom Milojić. Nebojša i njegova supruga Suzana pre nekoliko godina, kada su ostali bez posla, odlučili su da se posvete sakupljanju lekovitih biljaka, gajenju autohtone vrste svrljiške ovce i pravljenju fantastičnih potpuno prirodnih, organskih džemova od divljeg voća.

Tokom kratke šetnje po prirodi imali smo priliku da beremo majčinu dušicu, hajdučku travu, ranjenika, zovu, rastavić i crni glog. Dok smo stajali ispod žbuna gloga, Nenad je otvorio teglu domaćeg džema od gloginja. Ukus nas je sve apsolutno oduševio. Dok sam prevodio svojim kolegama o kakvom džemu se radi i od koje biljke se pravi, nisam mogao da se setim engleskog imena gloga (na latinskom Crataegus nigra), pa sam im objasnio da je u pitanju vampirski džem. Rekao sam im i da je ova marmelada dobar poklon za nekog menadžera kome preti burn out sindrom, jer gloginje, bogate flavonoidima, smiruju, opuštaju, regulišu nepravilnosti srčanog ritma i poboljšavaju cirkulaciju. Priča im se dopala i odmah su poželeli da kupe nekoliko tegli. Tada smo saznali da Nebojša teglu džema od gloginja prodaje za 250 dinara.

Za sve one koji ne znaju kako gloginje izgledaju da objasnim da su u pitanju vrlo sitni plodovi u kojima se nalazi velika semenka. Ne mogu da zamislim koliko vremena treba da bi se nabralo dovoljno plodova za kilogram džema, pa da se ovi plodovi skuvaju, propasiraju da im se odstrane semenke, ponovo kuvaju sa šećerom do željene gustine...

Pored ovog, Milojići prave i još nekoliko vrsta džemova: od trnjina (varijanta bez šećera je idealna za dijabetičare), od plodova zove (savršen za ljude koji pate od opstipacije), od samonikle dunje i drenjina (odličan kućni lek za zaustavljanje dijareje), od divljih trešanja, šipurka, divljeg duda... Ukratko, prava mala, ukusna i mirisna apoteka u špajzu! Sve ove divlje voćke (plus divlje kupine, divlje maline i jagode, divlje jabuke i kruške) rastu u neposrednoj blizini, u ekološki besprekornom okruženju. Iako toga možda nismo svesni, ovo je veliko blago i fantastičan razvojni potencijal za našu zemlju, posebno za siromašne opštine kao što je Svrljig. Prošle godine imao sam priliku da probam odlične džemove od divlje kupine i divlje kajsije (ševtelije) sa Tare koje pravi porodica Petrović (Marija, Miodrag i njihova kćerka Olgica). Pored džemova, Petrovići prave i čips od listova sremuša i maslačka, slatko od šumskih jagoda i zlatni namaz od iglica bora. Samo nabrajanje ovih planinskih delicija zvuči kao poezija.

Ukratko, uzgajanje, sakupljanje i prerada divljeg voća, pečuraka i lekovitog bilja je odlična poslovna šansa Srbije koju treba da iskoristimo.

Posle berbe biljaka, seli smo da ručamo ispod veličanstvene krošnje divlje trešnje u prostranom, neograđenom dvorištu Milojića. Domaća rakija bila je jaka i dobra, proja sa sirom i divljim zeljem neverovatna. Čorba od koprive oduševila je naše goste iz Nemačke. Naravno, zvezde tog divnog, renesansnog ručka napolju bile su lokalni specijaliteti: belmuž (ili kako sam im preveo na engleski white macho) i svrljiško jagnje sa ražnja. Na kraju, rolat sa džemom od trnjina i vanilice sa pekmezom od samoniklih dunja. Mada je hrana bila fabulozna, ubedljivo najjači utisak ostavila je ljubaznost, gostoljubivost i osmeh dobrodošlice naših domaćina koja je potpuno probila jezičku barijeru i apsolutno oborila s nogu Nemce. Stari srpski zavet da je gost svetinja, koji se lako zaboravi u gradu, uvek me čini beskrajno ponosnim.

Porodica Milojić ima fenomenalan proizvod vrhunskog kvaliteta koji bi mogao savršeno da se prodaje (po mnogo većoj ceni u Beogradu, a po drastično većoj ceni, od koje se vrti u glavi, u Londonu ili Kopenhagenu), ali nedostaje im logistika, brending, efektno pakovanje, finansijska pomoć za nabavku opreme i, naravno, asfaltiran put do čarobnog Vlahova. Nadamo se da će kvalitet, kao voda, pronaći svoj put.

Za sve ljubitelje džemova od divljeg voća, otkriću recept za nekuvani džem od drenjina moje nane Novke, a ostale možete nabaviti kod Milojića ili Petrovića (dok još nisu postali preskupi).

Mućeni džem od drenjina

Potrebno vam je 4 kilograma zrelih drenjina i 2,5kg šećera. Drenjine ćete najlakše očistiti od koštica ako ih sveže ubrane ostavite da prenoće u zamrzivaču. Sutradan izvucite kesu sa zamrznutim drenjinama, ostavite da se potpuno odlede, pa ih propasirajte kroz krupnu cediljku (trenicu ili đevđir). Izgnječeni sadržaj voća neka ostane u loncu, a koštice, koje su ostale u cediljki, bacite. U lonac sa propasiranim drenjinama sipajte šećer. Mutite drvenom varjačom dva sata i zamišljajte da ste u teretani i radite vežbe za bicepse. Pustite muziku i mešajte u ritmu (najbolje neke latino melodije). Nema varanja, nikako ne mutite mikserom, jer od brzine i metalnih metlica džem mnogo zapeni i ne stegne se dovoljno. Kad se umućena smesa dovoljno zgusne (osetićete pod varjačom kako se steže i smesa postaje gusta), sipajte u staklene tegle, zatvorite ih odgovarajućim poklopcima i tegle sa pekmezom odložite na tamno i prohladno mesto. Jedna kafena kašičica ovog džema veoma efikasno zaustavlja proliv.

Momčilo Antonijević

Tekst može biti, u celini ili u delovima preuzet i objavljen isključivo uz poštovanje sledećih uslova: uz navođenje punog imena autora i postavljanje linka sa početne stranice ovog sajta, bez prerade preuzetog sadržaja i pod uslovom da se preuzimanje i objavljivanje ne vrši u komercijalne svrhe. Preuzimanje, kopiranje i objavljivanje ovog teksta suprotno navedenim uslovima predstavljaće kršenje autorskih prava.