Lečenje biljem

Kako se i za šta koriste čuvarkuća i debela koka?

Latinska imena čuvarkuće (Sempervivum tectorum) i debele koke (Sedum spectabile) jasno upućuju na lekovitost ove dve biljke koje se veoma često sreću u seoskim vrtovima i gradskim baštama. Sempervivum moglo bi da se prevede kao živeti dugo ili večno, a pridev spectabile znači raskošan. Obe biljke spadaju u sukulente koje je jednostavno gajiti čak i u saksijama. Evo zašto bi svako trebalo da ih ima...

 

Čuvarkuća u svojim listovima ima mnogo vode, pa se zbog toga uvek preporučuje upotreba svežeg lista, jer ga je praktično nemoguće osušiti a da zadrži lekovitost. Bogat je jabučnom i mravljom kiselinom, vitaminima A i C, prirodnim šećerima, sluzima i gumom. Pretpostavlja se da čuvarkuća sadrži fitoncide koji objašnjavaju njenu antibakterijsku upotrebu kod infekcija uveta. Stari travari preporučivali su svež sok čuvarkuće nakapan u bolno uho. Samlevena i pomešana sa medom koristi se protiv bronhitisa. Čuvarkuća se upotrebaljava za ispiranje usta protiv gnojne angine i upale desni. Poterebno je 5 listova čuvarkuće preliti sa 300ml hladne vode, pustiti da provri i kuvati 5 minuta. Tečnost se ostavi da se ohladi, procedi i koristi za ispiranje.

Ova biljka uživa veliko poverenje u narodu kao pouzdan lek protiv herpes zostera. U lečenju se upotrebljava čaj od čuvarkuće i matičnjaka uz obavezne obloge od svežeg mlevenog lista čuvarkuće. Od njenih listova pravi se i mast koja se koristi protiv kontuzija, povreda, rana, upala, opekotina. Mast se priprema na sledeći način: potrebno je iscediti jednu kafenu šoljicu soka od lista čuvarkuće koji se pomeša sa šoljicom rastopljene i prohlađene svinjske masti. Tečnost se dobro izmeša i ostavi da se stegne u frižideru.

Vilfort preporučuje čuvarkuću u terapiji raka materice, protiv preobilnih i bolnih menstruacija.

Narod veruje da štiti kuću od lopova i groma pa se i danas često može videti šerpa sa čuvarkućom na krovovima seoskih kuća. Mudri car Karlo Veliki naredio je da se čuvarkuća, uz još 71 biljku obavezno gaji u manastirima, ali i da seljak bi trebalo da ima čuvarkuću u svojoj kući.

Manje poznata, ali nikako manje lekovita je rođaka čuvarkuće iz roda Seduma, debela koka. Za ovu biljku koriste se dva latinska naziva: Sedum spectabile i Sedum telephium (po Telefiusu, Heraklovom sinu koji je njenim listovima lečio rane). Ova dekorativna biljka divnih bledoružičastih ili belih cvetova vekovima se upotrebljava u tibetanskoj i ruskoj narodnoj medicini. Ruski travari od nje prave živu vodu kojom leče zloćudne tumore, bradavice i žuljeve. Ova voda dobija se destilovanjem vode kroz listove biljke.

O čudotvronom leku protiv čira na želucu od debele koke piše i naš najveći stručnjak za lekovito bilje Jovan Tucakov. Veliki naučnik priznaje da nema naučnog objašnjenja za ovaj lek, ali da je lično upoznao mnogo ljudi kojima je pomogao. Ako patite od čira na želucu praćenog podrigivanjem na kiselo, neophodno je da imate ovu billjku kod kuće. Dva ili tri lista debele koke preliju se šoljom hladne vode i kuvaju dok tečnost do pola ne ispari. Kad se čaj prohladi, trebalo bi ga procediti i piti tri puta na dan pola sata pre jela mesec dana.

Debela koka sadrži tanine, rutin, organske kiseline, vitamine i 0,2% alkaloida (sedamin, nikotin, sedridin, sedinin, izopelterin).

Kurje oči, žuljeve i izrasline na petama narod leči svežim listom debele koke kome se skine zaština opna, privije se na bolno mesto i previje zavojem. Osobe koje pate od psorijaze trebalo bi da piju čaj koji se priprema na sledeći način: u šolju hladne vode staviti 2 lista debele koke i preliti sa pola litra hladne vode. Pustitite da provri i kuvajte 5 minuta. Skinite sa šporeta i dodajte po jednu kafenu kašičicu kičice (Erythraea centaurium), korena maslačka (Taraxacum offinale) i hajdučke trave (Achilea millefolium). Sve se promeša, poklopi i ostavi da stoji pola sata, procedi i popije u toku dana nezaslađeno.

I čuvarkuća i debela koka koriste se u homeopatiji, koja je, zapravo, osvežila interesovanje za ove biljke. Mislim da je najbolji način korišćenja obe biljke da svakog dana pojedete nekoliko njihovim svežih listova. Ukus je osvežavajući, prijatan i blago kiselkast.

Momčilo Antonijević